Kako nastaje karijes kod djece?

Karijes se ne pojavljuje iznenada i nije samo „rupa u zubu”. To je postupan proces tijekom kojeg kiseline koje stvaraju bakterije oslabljuju caklinu, najprije uzrokujući gubitak minerala, a zatim nastanak trajnog oštećenja.

Za razvoj karijesa potrebno je istodobno djelovanje nekoliko čimbenika: bakterija prisutnih u zubnom plaku, ugljikohidrata iz hrane i pića, osjetljive površine zuba te vremena. Karijes ranog djetinjstva smatra se bolešću koja nastaje kada čimbenici rizika tijekom duljeg razdoblja prevladaju nad zaštitnim čimbenicima.

Stomatološki pregled pomaže u ranom otkrivanju karijesa kod djece.

Što je karijes?

Karijes je bolest koja dovodi do postupnog oštećenja tvrdih zubnih tkiva. U početku zahvaća caklinu, odnosno vanjski sloj koji štiti zub. Ako se proces ne zaustavi, promjena može zahvatiti dentin, a zatim i zubnu pulpu u kojoj se nalaze živci i krvne žile.

Rani stadij može proći bez boli i roditelju ne mora biti odmah vidljiv. Tegobe se često javljaju tek kada je promjena već uznapredovala. Neliječeni karijes može uzrokovati bol, infekciju te probleme s jelom, govorom, igrom i učenjem.

Kako karijes nastaje korak po korak?

1. Na zubima se stvara zubni plak

Zubni plak mekan je i ljepljiv sloj koji sadrži bakterije. Nakuplja se na površini zubi, uz rub desni, između zubi i u udubinama kutnjaka.

Stvaranje plaka prirodan je proces. Problem nastaje kada se on ne uklanja redovito i temeljito četkanjem te čišćenjem međuzubnih prostora.

2. Bakterije dobivaju šećere iz hrane i pića

Bakterije u plaku koriste ugljikohidrate prisutne, među ostalim, u:

• slatkišima,

• keksima i pecivima,

• zaslađenim napitcima,

• sokovima,

• pahuljicama za doručak,

• škrobnim grickalicama,

• zaslađenim mliječnim proizvodima,

• namirnicama koje se dugo zadržavaju na zubima.

Nije riječ samo o bijelom šećeru. Bakterije mogu koristiti i druge lako fermentirajuće ugljikohidrate, osobito kada dijete često gricka ili pije slatke napitke između obroka.

3. Nastaju kiseline

Nakon konzumacije proizvoda koji sadrže šećere bakterije počinju stvarati kiseline. One snižavaju pH u usnoj šupljini i uzrokuju gubitak minerala iz cakline.

Što dijete češće jede ili pije nešto što sadrži šećer, to češće započinje novo razdoblje djelovanja kiselina. Zbog toga za razvoj karijesa nije važna samo količina slatkiša, nego i učestalost njihove konzumacije. Posebno je nepovoljno stalno grickanje i pijuckanje slatkih napitaka tijekom cijelog dana.

4. Započinje demineralizacija cakline

Demineralizacija znači gubitak minerala iz cakline, uključujući kalcij i fosfate. U početku površina zuba može i dalje izgledati cjelovito, iako njegova struktura postaje oslabljena.

Prvi vidljivi znak može biti matirana, kredastobijela mrlja. Može se pojaviti uz rub desni, na prednjim zubima ili na drugim mjestima na kojima se plak dulje zadržava.

U toj fazi još ne postoji klasična rupa. Rana promjena ponekad se može zaustaviti, a oslabljena caklina može vratiti dio minerala zahvaljujući slini, fluoridu, poboljšanoj higijeni i promjeni prehrambenih navika.

5. Nastaje karijesna šupljina

Ako razdoblja demineralizacije redovito prevladavaju nad obnovom cakline, njezina površina može se urušiti. Tada nastaje prava karijesna šupljina, odnosno otvor u strukturi zuba.

Promjena može biti:

• bijela ili kredasta u ranoj fazi,

• žućkasta,

• svijetlosmeđa,

• tamnosmeđa,

• gotovo crna.

Samo na temelju boje nije moguće odrediti je li promjena aktivna ni koliko je duboka. Svako sumnjivo mjesto trebao bi procijeniti stomatolog.

6. Karijes zahvaća dublja tkiva

Nakon prolaska kroz caklinu proces može zahvatiti dentin. On je manje otporan od cakline, pa se promjena u njemu može razvijati brže.

Dijete tada može početi osjećati:

• osjetljivost na hladne ili slatke proizvode,

• bol tijekom jela,

• bol pri zagrizu,

• tegobe koje se pojavljuju bez jasnog razloga.

Ako bakterije dođu do pulpe, može se razviti upala ili apsces. Tada se mogu pojaviti jaka bol, oteklina, povišena temperatura ili promjena na desnima. Nakon nastanka duboke šupljine karijes se ne zaustavlja sam od sebe.

Demineralizacija i remineralizacija – svakodnevna borba

U usnoj šupljini stalno se odvijaju dva suprotna procesa.

• Demineralizacija nastaje kada kiseline uklanjaju minerale iz cakline.

• Remineralizacija je ponovno unošenje minerala u oslabljenu površinu zuba. U tome pomažu slina i fluorid.

Jedno konzumiranje slatkog proizvoda ne mora automatski uzrokovati karijes. Rizik raste kada se djelovanje kiselina često ponavlja, plak se ne uklanja, a zubi nemaju dovoljan kontakt s fluoridom. Karijes se razvija kada oštećivanje tijekom duljeg razdoblja prevladava nad prirodnom obnovom.

Zašto često grickanje povećava rizik od karijesa?

Nakon konzumacije proizvoda koji sadrži šećer okolina oko zubi postaje kiselija. Slini je potrebno vrijeme kako bi neutralizirala kiseline i započela obnovu cakline.

Ako dijete često poseže za:

• grickalicama,

• keksima,

• sušenim voćem,

• slatkim jogurtima,

• sokom,

• zaslađenim čajem,

• aromatiziranim napitcima,

zubi mogu biti višestruko izloženi djelovanju kiselina. Za caklinu može biti nepovoljnije polagano grickanje tijekom nekoliko sati nego konzumacija slatkog proizvoda uz jedan obrok.

Proizvode koji sadrže šećer najbolje je davati tijekom glavnih obroka, umjesto kao česte međuobroke. Između obroka osnovni napitak trebala bi biti voda.

Što je karijes ranog djetinjstva?

Karijes ranog djetinjstva zahvaća mliječne zube djece mlađe od šest godina. Može se razvijati brzo i istodobno zahvatiti više zubi.

Njegovu nastanku mogu pridonijeti:

• često konzumiranje šećera,

• uspavljivanje s bočicom koja sadrži sladak napitak,

• redovito noćno hranjenje nakon nicanja zubi bez naknadnog čišćenja,

• nedovoljno temeljito četkanje,

• nekorištenje paste s fluoridom,

• zadržavanje plaka uz desni,

• kasno započinjanje stomatoloških pregleda.

Preporučuje se ograničiti često konzumiranje proizvoda i napitaka sa šećerom te započeti preventivnu stomatološku skrb najkasnije do prvog rođendana djeteta.

Može li uspavljivanje s bočicom uzrokovati karijes?

Rizik raste kada dijete zaspi s bočicom koja sadrži mliječnu formulu, sok, zaslađeni čaj ili drugi napitak s ugljikohidratima.

Tijekom spavanja stvara se manje sline, pa su prirodno čišćenje zubi i neutralizacija kiselina sporiji. Ako tekućina dulje ostaje oko zubi, bakterije dobivaju povoljne uvjete za stvaranje kiselina.

Nakon večernjeg četkanja najbolje je djetetu više ne davati zaslađene napitke ni grickalice. Kod noćnog hranjenja dojenčeta postupanje treba prilagoditi dobi, stanju zubi i preporuci pedijatra ili dječjeg stomatologa.

Može li i mlijeko imati utjecaj?

Mlijeko ne djeluje na zube jednako kao zaslađeni gazirani napitak, ali sadrži prirodni šećer – laktozu. Rizik ovisi o cijelom načinu hranjenja, učestalosti izlaganja, prisutnosti drugih šećera i oralnoj higijeni.

Posebno je važan dugotrajan kontakt zubi s tekućinom tijekom uspavljivanja i spavanja, kada se nakon hranjenja zubi više ne čiste. Mlijeko se ne bi trebalo dodatno zaslađivati niti u bočicu dodavati kašice, sirupe ili druge slatke sastojke bez medicinske preporuke.

Mogu li se bakterije povezane s karijesom prenijeti na dijete?

Mikroorganizmi prisutni u usnoj šupljini mogu se prenositi putem sline. Zbog toga se ne preporučuje:

• lizanje djetetove dude,

• zajedničko korištenje iste četkice,

• hranjenje djeteta žličicom koju je odrasla osoba prethodno stavila u usta,

• „čišćenje” pribora ustima.

To ipak ne znači da će sam prijenos bakterija automatski izazvati karijes. Za razvoj bolesti potrebni su i drugi uvjeti, poput nakupljenog plaka, čestog unosa šećera, nedovoljne zaštite fluoridom i vremena.

Zašto je potrebno štititi mliječne zube?

Mliječni zubi pomažu djetetu:

• gristi i usitnjavati hranu,

• pravilno izgovarati glasove,

• razvijati žvačni sustav,

• čuvati prostor za trajne zube,

• slobodno se smiješiti i komunicirati.

Pogrešno je pretpostaviti da mliječne zube ne treba liječiti jer će ionako ispasti. Karijes može uzrokovati bol i infekciju, a prerani gubitak mliječnog zuba može poremetiti pravilno funkcioniranje usne šupljine.

Prisutnost karijesa na mliječnim zubima povezana je i s većim rizikom od problema na trajnim zubima.

Koji su prvi znakovi karijesa kod djeteta?

Rani karijes često ne boli. Roditelj može primijetiti:

• matiranu, kredastobijelu mrlju,

• bijelu liniju uz rub desni,

• žućkastu ili smeđu promjenu boje,

• mjesto koje se ne može ukloniti četkicom,

• vidljivu udubinu ili neravninu,

• zadržavanje hrane na određenom mjestu,

• neugodan zadah,

• izbjegavanje žvakanja jednom stranom,

• reakciju na hladne, tople ili slatke proizvode.

Bijela karijesna mrlja može se lako zamijeniti s drugim promjenama cakline. Ne treba je pokušavati prepoznati samo prema fotografijama s interneta.

Boli li karijes uvijek?

Ne. Mala ili srednje uznapredovala šupljina može dugo ostati bez simptoma.

Pojava boli često znači da je promjena zahvatila dublja tkiva. Izostanak boli zato nije dokaz da su zubi zdravi.

Redoviti pregledi omogućuju otkrivanje promjena prije nego što postanu vidljive roditelju ili počnu smetati djetetu.

Što povećava rizik od karijesa?

Rizik može biti veći kada:

• zubi nisu četkani dva puta dnevno,

• dijete koristi pastu bez fluorida ili s premalom količinom fluorida,

• roditelj ne pomaže pri četkanju,

• dijete često gricka,

• redovito pije sokove i zaslađene napitke,

• zaspi s bočicom,

• na zubima je vidljiv plak,

• prisutna je suhoća usta,

• dijete uzima lijekove koji smanjuju lučenje sline,

• nosi ortodontski aparatić,

• ima nepravilno razvijenu ili oslabljenu caklinu,

• već je ranije imalo karijesne promjene.

Procjena rizika trebala bi uključivati prehranu, higijenu, uporabu fluorida, stanje zubi, lučenje sline i prethodnu pojavu bolesti. Zato sva djeca ne trebaju isti plan prevencije.

Kako spriječiti karijes kod djece?

Započnite četkanje od prvog zuba

Zube treba početi četkati čim se pojavi prvi zubić. Preporučuje se četkanje dva puta dnevno približno dvije minute, a posebno temeljito navečer neposredno prije spavanja.

Roditelji bi trebali prati djetetove zube ili mu aktivno pomagati otprilike do osme godine. Mlađa djeca još nemaju dovoljno razvijenu spretnost ruku da bi samostalno temeljito uklonila plak.

Koristite pastu s fluoridom

Fluorid jača caklinu, smanjuje gubitak minerala i pomaže zaustaviti rani karijesni proces.

Preporučuje se:

• od pojave prvog zuba do treće godine koristiti pastu s 1000 ppm fluorida u vrlo maloj količini, približno veličine zrna riže,

• od treće do šeste godine koristiti količinu veličine zrna graška,

• kod starije djece koncentraciju prilagoditi dobi i riziku od karijesa.

Pastu bi trebao nanositi roditelj. Nakon četkanja višak treba ispljunuti, ali usta ne treba odmah ispirati velikom količinom vode jer se tako smanjuje kontakt fluorida s površinom zubi.

Ograničite učestalost konzumiranja šećera

Najbolje je:

• slatke proizvode davati tijekom obroka,

• izbjegavati stalno grickanje,

• ne davati slatke napitke u bočici prije spavanja,

• između obroka nuditi vodu,

• provjeravati sastav jogurta, pahuljica, pločica i napitaka,

• ne koristiti slatkiše kao stalnu nagradu.

Nisu svi proizvodi koji se reklamiraju kao dječji bez dodanih šećera.

Čistite međuzubne prostore

Kada se zubi počnu međusobno dodirivati, vlakna četkice možda neće dosegnuti cijelu površinu između njih. Tada vrijedi započeti s uporabom zubnog konca ili drugog pomagala koje preporuči stomatolog.

Kod male djece međuzubne prostore čisti roditelj.

Redovito kontrolirajte zube

Prvi stomatološki pregled trebao bi se obaviti nakon nicanja prvog zuba, a najkasnije do navršenih 12 mjeseci. Učestalost sljedećih pregleda stomatolog treba prilagoditi riziku od karijesa.

Raspitajte se o fluoridnom laku i pečaćenju fisura

Stomatolog može preporučiti profesionalno nanošenje fluoridnog laka, posebno kod djece s povećanim rizikom od karijesa.

Nakon nicanja trajnih kutnjaka može se razmotriti i pečaćenje dubokih fisura. Pečatna masa stvara zaštitni sloj koji otežava zadržavanje plaka i ostataka hrane u teško dostupnim udubinama.

Najčešće pogreške koje pogoduju razvoju karijesa

Četkanje zubi samo ujutro

Večernje četkanje posebno je važno jer se tijekom spavanja stvara manje sline. Nakon pranja zubi dijete više ne bi trebalo konzumirati slatke proizvode ni napitke.

Prepuštanje četkanja malom djetetu bez pomoći

Dijete može vježbati, ali roditelj bi nakon toga trebao temeljito očistiti sve površine zubi.

Odabir paste samo prema okusu i pakiranju

Najvažniji su odgovarajuća količina fluorida i pravilna količina paste, a ne lik iz crtića na tubi.

Zamjena četkanja tekućinom za ispiranje usta

Tekućina ne uklanja plak mehanički i ne može zamijeniti četkicu i pastu.

Davanje soka kao svakodnevnog napitka

Čak i sok bez dodanog šećera sadrži prirodne šećere i kiseline. Ne bi ga trebalo stalno pijuckati između obroka niti davati u bočici prije spavanja.

Čekanje da se pojavi bol

Rane karijesne promjene često ne uzrokuju nikakve tegobe. Posjet tek nakon pojave boli može značiti potrebu za opsežnijim liječenjem.

Kada dijete treba hitno odvesti stomatologu?

Hitno savjetovanje potrebno je kod:

• jake ili noćne zubobolje,

• otekline desni, obraza ili područja oko oka,

• gnoja ili mjehurića na desnima,

• povišene temperature povezane s boli ili oteklinom,

• poteškoća s jelom, pijenjem ili otvaranjem usta,

• ozljede jako oštećenog zuba,

• izražene slabosti djeteta.

Oteklina lica te poteškoće s disanjem ili gutanjem ne bi se smjele pratiti kod kuće. Takvi simptomi zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.

Sažetak

Karijes kod djece nastaje kada bakterije u zubnom plaku koriste šećere iz hrane i pića te stvaraju kiseline koje oslabljuju caklinu. Ako se takvi napadi često ponavljaju, a plak se ne uklanja temeljito, početni gubitak minerala može se pretvoriti u trajnu karijesnu šupljinu.

Najučinkovitija prevencija uključuje četkanje od prvog zuba dva puta dnevno pastom s fluoridom, pomoć roditelja, ograničavanje čestih grickalica i slatkih napitaka, čišćenje međuzubnih prostora te redovite posjete stomatologu.

Rana bijela mrlja ponekad se može zaustaviti, ali vidljiva rupa u zubu neće nestati samo četkanjem. Što se promjena ranije procijeni, veća je mogućnost jednostavnijeg liječenja.